Aronija

aronija-caj

EKOLOŠKA PROIZVODNJA ARONIJE

Aronija je rod listopadnih grmova koji se sastoji od dviju vrsta, podrijetlom s istoka Sjeverne Amerike. Drvo aronije naraste najčešće 1-6 m, bujnog je rasta, a ljudi je rezidbom oblikuju kao manje drvo. Najčešće obitava u vlažnim šumama i močvarama. Aroniju često ljudi uzgajaju kao ukrasnu biljku. Poznato je kako su nakon nuklearne katastrofe u Černobilu plodovi aronije korišteni za ublažavanje zdravstvenih tegoba ozračenih osoba. Zbog visokog stupnja otpornosti na mraz, izdrži zimu i do -47°C. Zato je mnogi nazivaju sibirska borovnica. Plodovi aronije sadrže vitamine C, A, E, B2, B6, B9 i vrlo rijedak vitamin P. Od minerala tu su kalcij, kalij, željezo, molibden, mangan, fosfor i jod. U samo 100 grama aronije nalazi se količina folne kiseline dovoljna ljudski organizam za čitav dan.

Kada je riječ o ljekovitim svojstvima, njih je teško sve nabrojati. Naime, aronija potiče cirkulaciju, pročišćava krv, ublažava migrene, utječe na rad želuca i crijeva, popravlja imunitet, sprečava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija i neke druge tegobe.

Aronija također regulira rad štitnjače, odlična je u borbi protiv dijabetesa i raznih oboljenja žuči.

Zahvaljujući visokoj količini antioksidanata, aronija uništava stanice raka i zbog toga je obavezan dio terapije.

Osim toga, sok od ove biljke se preporuča u borbi protiv Alzheimerove bolesti i demencije.

Nisu zanemariva ni njena kozmetička svojstva, jer sprječava pojavu bora i ubrzava zacjeljivanje rana.

Mnogobrojni proizvodi od aronije koja se uzgaja u našim krajevima, poput soka i čaja, no bobice se, za djelotvoran učinak mogu konzumirati i svježe – i dovoljno ih je pojesti oko 200 do 300 grama dnevno. Kako bi je konzumirali preko cijele godine, aronija se može zamrznuti, osušiti, ukuhati kao marmelada, sok, sirup, kompot, vino, liker, rakija. Ipak, posebno se preporučuje hladno cijeđen sok koji je dovoljno piti jednom dnevno na tašte i to jednu rakijsku čašicu…